Čitamo sve manje, a skrolamo sve više

Zadnjih godina drastično se mijenjaju medijske navike ljudi diljem svijeta, pa tako i hrvatskih građana. To se odnosi i na način informiranja. Prema podacima dostupnim u nekoliko zadnjih istraživačkih studija Reutersa (2024,2025) sve veći broj ljudi diljem svijeta koristi digitalne platforme kao primarne izvore informiranja. Tradicionalni mediji bilježe pad dosega, dok društvene mreže, agregatori vijesti i personalizirane aplikacije postaju oni kanali kroz koje sve veći broj ljudi dolazi do informativnih sadržaja. Posljedično tome, vijesti se sve manje traže ciljano i aktivno, a sve više, usmjerene algoritmima, dolaze do konzumenata posredno. Stoga je sve je prisutnija površna konzumacija vijesti. Sve više se preferiraju kratki formati dok se interes za kompleksnije analize i dubinsku obradu tema smanjuje.

Navedeni trend može se nazrijeti i u Hrvatskoj. Između ostalog, na njega upućuju podaci Eurobarometar studije Social Medija Survey (listopad 2025).

Prema ovoj studiji, 62% ispitanih građana u Hrvatskoj barem jednom dnevno koristi tradicionalne medije (izvanmrežne inačice ili digitalne usluge televizijskih postaja, novina, radijskih postaja itd.), što je ispod prosjeka EU (66%).

S druge strane Hrvatska je iznad prosjeka EU po broju građana koji se barem jednom dnevno informiraju posredstvom drugih digitalnih izvora (poput društvenih mreža, video ili streaming platformi, blogova, internetskih portala vijesti itd.): 65% hrvatskih građana navodi da se barem jednom dnevno informiraju na taj način, a prosjek EU je 59%.

Također, Hrvati su među vodećima u EU kada je riječ o preferiranju kratkih tekstualnih objava na društvenim medijima (npr. slike s kratkim tekstom, statusne objave): zauzimaju sedmo mjesto u EU prema udjelu građana koji barem jednom dnevno konzumiraju ovaj format informativnih sadržaja (49%). Nasuprot toga, ispod prosjeka su EU po broju onih koji barem jednom dnevno konzumiraju dulje tekstualne sadržaje (npr. članak, blog objave): Hrvatska 18% EU prosjek 25%. Manji broj onih koji na preferiraju ovakav format vijesti na društvenim medijima prisutan je samo u Irskoj i Latviji.

Autor

  • Ivan Burić

    Izv. prof. dr. sc. Ivan Burić rođen je 1968. godine u Dubrovniku. Studirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na kojem je stekao i titulu doktora znanosti. Od 1994. do 2014. radio je na poslovima istraživanja javnog mnijenja, medija i tržišta, najduže na poziciji direktora istraživanja u agenciji Ipsos. U tom periodu vodio je više stotina istraživačkih projekata za potrebe domaćih i međunarodnih institucija, organizacija i poslovnih subjekata. Od 2005. do 2014. kao vanjski predavač predavao je na Sveučilištu Vern. Od 2014. godine stalno je zaposlen na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Autor je triju knjiga i dobitnik nagrade Zaklade Hanžeković za 2016. godinu.

    View all posts