Digitalni tragovi i AI – temelji nove metodologije u društvenim znanostima (III dio)
Desetljećima je metodološki krajolik društvenih istraživanja bio relativno stabilan, izgrađen na čvrstim temeljima anketnih upitnika, strukturiranih intervjua i udobnosti (point-and-click) padajućih izbornika statističkog softvera[1]. A onda su se dogodile dvije stvari, istovremeno! Prvo, milijarde ljudi počele su ostavljati digitalne tragove posvuda. Svaki klik, svako pretraživanje, svaki like, svaka geolokacija s…
Novi metodološki i paradigmatski krajolik društvenih znanosti (II dio)
Društvene znanosti proživljavaju metodološku revoluciju koja nadmašuje bilo koju transformaciju od kvantitativne revolucije sredinom 20. stoljeća (vidi Evolucija statističkih metoda u društvenim znanostima: od deskriptivne statistike do računalne inteligencije (I dio)). Ova transformacija predstavlja više od tehnološke nadogradnje postojećih alata. Radi se o fundamentalnom preispitivanju načina na koji razumijemo društvo.…
Evolucija statističkih metoda u društvenim znanostima: od deskriptivne statistike do računalne inteligencije (I dio)
Transformacija statističkih metoda u društvenim znanostima predstavlja jednu od najznačajnijih metodoloških revolucija u akademskom istraživanju tijekom posljednjih 175 godina. Počevši s rudimentarnom deskriptivnom statistikom i jednostavnim anketama iz sredine devetnaestog stoljeća, područje je evolviralo kroz jasno razgraničene razvojne faze, dosegnuvši današnje sofisticirane računalne analize koje pokreće umjetna inteligencija i veliki…