Goran BatinaAntun Radić iz pera Dinka Tomašića i međuratna hrvatska sociološka misao: između narodnog iskustva i univerzalnog humanizma
Premda je Antun Radić svoju etnološku koncepciju razvijao više u smjeru aktivne politike nego akademske discipline, zbog čega nikada nije oblikovao sustavnu teoriju društva, njegovi etnološki, kulturološki i ideološko-politički uvidi ostavili su dubok trag. Posebno na sociologe između dvaju svjetskih ratova, a najviše na Dinka Tomašića (1902. – 1975.)[1], koji…
Neki sociološki aspekti narodoznanstva Antuna Radića
O Antunu Radiću i njegovom djelu u proteklih stotinu i više godina od njegove smrti pisali su enciklopedisti, etnolozi, povjesničari, politolozi, sociolozi, publicisti i mnogi drugi. Pisati, dakle, o Antunu Radiću, onako referatski, bez studijskog pristupa s novim spoznajama, u kratkoj formi kakvu njeguje sociologija.hr, u velikoj mjeri moglo bi…
Nije Beč, nije Pešta, nije Krakow ni Ljubljana. Prva katedra za sociologiju u Habsburškoj Monarhiji utemeljena je u Zagrebu
Premda hrvatska sociološka literatura sadrži publikacije posvećene društvenim uvjetima i institucionalnom razvoju hrvatske sociologije, njezinoj sveučilišnoj i izvansveučilišnoj rasprostranjenosti, teorijskim i istraživačkim dosezima, disciplinarnoj razgranatosti i profesionalnom statusu, „povijest hrvatske sociologije nije napisana, pa je to svakako jedan od važnih zadataka ne samo profesionalnog razvoja, nego i potreba koja proistječe…