Geopolitika u očima hrvatskih građana – novi uvidi u javno mnijenje
Prije nekoliko mjeseci sociologija.hr predstavila je stavove hrvatskih građana o tome kako pozicioniraju Hrvatsku u međunarodnom poretku. No, obilje geopolitičkih događaja i intenzivna dinamika međunarodnih odnosa istraživače suočava s potrebom češćeg ažuriranja ovakvih podataka. Zahvaljujući projektu “Učinci europeizacijskog procesa u izabranim urbano-ruralnim područjima Hrvatske“ (HREUURBRUR) kojeg provodi Institut za društvena istraživanja, u prilici smo predstaviti i nove podatke o tome kako građani vidi hrvatsku poziciju u međunarodnom kontekstu. Prikupljani u jesen minule 2025. godine na nacionalno-probabilističkom uzorku od 1320 ispitanika, oni pružaju mogućnost usporedbe promjena u mišljenju spram onih iz 2021.
Najveći broj hrvatskih građana ima pozitivno mišljenje o Njemačkoj, Poljskoj i EU
Grafikon 1. Mišljenje o državama i organizacijama
U pregledu raspodjele pozitivnih i negativnih stavova, rečenicu iz prošlog teksta može se bez zadrške prepisati: „najpozitivnije su bile viđene zapadne, europske države, pri čemu se iznimno isticala Njemačka“. Usporedba sa starijim podacima, međutim, brzo navodi na nekoliko zanimljivih, novih zaključaka. Iako je poredak preferiranih država više-manje zadržan, primjetno je da je u slučaju dobrog dijela država došlo do pada pozitivnog mišljenja. Najveći je pad zabilježen u slučaju Rusije, za koju je sad 85% ispitanika iskazalo negativno mišljenje, što nesumnjivo odražava percepciju ove zemlje u kontekstu invazije Ukrajine, ali i odnosa s EU. Hrvatska se također pridružila dobrom dijelu država u kojima je opaziv porast negativnog mišljenja i o Sjedinjenim Američkim Državama, kao što je bilo vidljivo u prijašnjem tekstu i kao što je pokazala studija Pew Research Centra. Pad se odražava na to da sad možemo konstatirati otprilike podjednak udio građana koji imaju pozitivno i onih koji imaju negativno mišljenje o SAD-u. Čitatelji će možda zamijetiti da je to više no što su u prijašnjem tekstu pokazali podaci Eurobarometra iz proljeća 2025. (32% poz., 64% neg.).
Najnoviji Eurobarometar proveden u jesen 2025. u suglasju je s podacima našeg istraživanja (47% poz., 50% neg.). Izgleda da je nakon inicijalnog pada pozitivnog mišljenja o SAD-u, u Hrvatskoj, kao i u drugim državama EU, ono recentnije ipak postalo pozitivnije. Uz promjene kod Rusije i SAD-a, vrijedi i izdvojiti sve negativniji pogled na Mađarsku, pri čemu je unatoč porastu negativnog mišljenja u odnosu na 2021., mišljenje hrvatske javnosti o ovoj zemlji još uvijek dominantno pozitivno (oko 59%). Statistička testiranja uz kontrolu osnovnih socio-demografskih čimbenika pokazuju i da je pad pozitivnog mišljenja o EU, Njemačkoj i Francuskoj značajan, premda manji od već spomenutih drugih aktera. Koji je razlog tomu, teško je spekulirati samo iz ovih podataka, ali moguće je da su geopolitičke perturbacije donijele sa sobom generalni pad pozitivnog mišljenja o većini vanjskih aktera. U slučaju Kine, NATO-a i Ujedinjenog Kraljevstva, međutim, ne detektiramo promjene. Poljska je jedini izuzetak, tj. jedina država za koju su građani pokazali pozitivnije mišljenje, što bi moglo odražavati promjenu vlasti u njoj, kao i njeno isticanje u radu na obrambenim kapacitetima Europe.
Osim ovih država kojih smo istraživali i u prvom i u drugom navratu, ovaj put smo popisu pridodali i Izrael, Palestinu te Srbiju. Anketa tako vrlo razvidno pokazuje dominantno negativno mišljenje (oko 75%) o Izraelu i o Srbiji, dok su u slučaju Palestine pozitivna mišljenja prevladala nad negativnim (49% poz., 38% neg.).
Solidno povjerenje u zapadne vođe
Grafikon 2: Povjerenje u svjetske vođe
U slučaju povjerenja u pojedine svjetske vođe, može se ponoviti isti zaključak kao i kod država – najviše povjerenja građani imaju u zapadne političke vođe. Uvođenjem hrvatskih političkih lidera u anketu ovaj put, pokazalo se da ispitanici najviše povjerenja da će ispravno postupati u svjetskoj politici imaju u hrvatskog predsjednika Milanovića. U kojoj mjeri tome doprinosi poznati generalni efekt popularnosti predsjednika, u kojoj šira potpora koju uživa, a u kojoj njegovi suverenistički naglasci, bez dodatnog istraživanja ne možemo se utvrditi. S druge strane, povjerenje u premijera Plenkovića bilo je otprilike na razini onog iskazanog prema vođama u EU kao što su Macron ili von der Leyen. Ako se pomaknemo prema vođama prema kojima je u većoj mjeri iskazano nepovjerenje, otklon od raspodjele mišljenja o državama primjetan je u slučaju Aleksandra Vučića. Naime, iako je Rusija bila percipirana negativnije od Srbije, srpskom predsjedniku je iskazano manje povjerenja (91,5% nepovjerenja) nego Vladimiru Putinu (87,1% nepovjerenja). Kako se političke vođe, barem u demokratskim sustavima, izmjenjuju, prilika za praćenjem promjena kod ovih pitanja bilo je manje. U slučaju Putina, međutim, možemo utvrditi znatan pad povjerenja, s oko 38% iz 2021. na današnjih 10%. Pad je zabilježen i za Viktora Orbána (oko 15%), no i Emmanuela Macrona (oko 11%).
Većina građana Hrvatsku i dalje vidi kao dio europskog bloka
Pitanja geopolitičkog rascjepa u društvu od velikog su značaja jer u demokracijama birači mogu izabrati stranke i političare koju njihovu zemlju na međunarodnoj sceni mogu pomaknuti u bitno različitom smjeru. Štoviše, nalazi o susjednim zemljama srednje i istočne Europe pokazuju znatne razlike između birača; kod nekih stranaka poput slovačkog SMER-a premijera Roberta Fice i prevagu pozitivnog mišljenja o Rusiji. Kakvo je stanje u Hrvatskoj? Dosta drugačije. Ne postoji statistički značajna razlika između grupa glasača najvećih stranaka (HDZ, SDP, MOŽEMO!, DP, MOST) na izborima 2024. po pitanju mišljenja o Rusiji ili povjerenja u Putina. Od onih razlika koje možda vrijedi izdvojiti vidljiva je ona u mišljenju o SAD-u, pri čemu se ističu oni koji su na prošlim parlamentarnim izborima glasali za koaliciju okupljenu oko HDZ-a. Ti su birači, naime, skloniji SAD-u od birača SDP-a, MOŽEMO! i MOST-a.
Nadalje, kad bi se kao i u prošlom članku zapitali postoji li polarizacija u geopolitičkim temama u Hrvatskoj, dodana vrijednosti novih podataka je da deskripcija sugerira zaoštravanje mišljenja o protu-zapadnim akterima. Na isto ukazuje i analiza latentnih klasa. Ona, naime, za razliku od podataka iz 2021. izdvaja jednu grupu koja je najkritičnija od svih klasa spram protu-zapadnih aktera, ali je umjereno pozitivne orijentacije spram zapadnih. Njenu pojavu u ovim podacima moglo bi se tumačiti kao porast značaja teme i kroz prizmu većeg utjecaja političkih aspekata na viđenje država. Analiza latentnih klasa, međutim, također i dalje ne pokazuje postojanje grupe građana koji su distinktivno protiv “Zapada“, a za “Istok“. Obrazac koji smo ustanovili prije, a koji je i dalje vidljiv, najlakše je opisati ovako: ako bismo izdvojili ispitanike koji su pružili pozitivne ocjene npr. Rusije ili Putina, većinom se i dalje radi o ispitanicima koji su takve ocjene pružili i za druge – dakle imaju određeni generalni pozitivan stav. Vrijedi i obrnuto, oni koji su pružili najnegativnije ocjene primjerice EU, bili su većinski kritični i prema npr. Rusiji ili Kini. To ne znači dakako da u hrvatskom društvu u manjem postotku ne postoje oni koji pozitivno gledaju na “Istok“, a negativno na “Zapad“, međutim i prema ovim podacima i anketi iz 2021. godine, oni se statistički pokazuju kao minorni. Javno mnijenje o ovim temama svakako je u razvoju i odražava događanja na svjetskoj sceni, kao i to kako im se u domaćoj javnoj sferi pristupa. Pritom se i dalje ne čini upitno da većina hrvatskih građana u novim konstelacijama Hrvatsku uvjerljivo vidi dijelom europskog bloka.
Autor zahvaljuje na financijskoj potpori koju je pružio fond NextGenerationEU putem Nacionalnog plana za oporavak i otpornost Republike Hrvatske, time omogućivši ovo istraživanje (001/IDIZ Programski ugovor 2024.-27.).
