Hrvatska generacija Z: naginju li djevojke sve više na lijevo, idu li mladići sve više u desno?

U zadnje vrijeme u medijima i na društvenim mrežama dosta se raspravljalo o političkim orijentacijama mladih u Hrvatskoj. I dok je nedavno jedan događaj lokalnog karaktera masovno potaknuo pitanje o tome je li hrvatska mladež generalno skrenula udesno, na stranu desnog, zapaljivog nacionalizma, s druge strane su se problematizirali rezultati pojedinih inozemnih istraživanja o sve većim razlikama u vrijednosno-ideološkim orijentacijama mladića i djevojaka. Posljedično tome, propitivala se mogućnost da i u Hrvatskoj postoji sve veći sociokulturni jaz između mladih muškaraca i žena. Primjerice: jesu li djevojke sve više „woke“, a mladići sve veće „konzerve“, pomiču li se mlade žene sve više u lijevo, a mladi muškarci sve više u desno, je li u Hrvatskoj, kao i u ostatku svijeta, počeo ideološki rat mladića i djevojaka u 20-ima?

Prvo, par riječi o navodnim radikalno desnim skretanjima. Kao što sam izjavio za Jutarnji list, podaci Europskog društvenog istraživanja (ESS) iz 2023 godine, kao niti njihova usporedba s podacima iz 2009. godine ne potvrđuju postojanje ovakvog trenda. Prema zadnjem Europskom društvenom istraživanju (2023), radikalno desnih pripadnika generacije Z, tj. onih u dobi 15-28 godina koji se na ljestvici političke orijentacije smještaju na vrijednosti 8,9 i 10 (krajnje desno) je 8,9% što je manje od bilo koje druge hrvatske generacije. U generaciji Y takvih je 13,4%, u generaciji X – 16,6%, a u Baby Boom generaciji 19,7%. Također, u usporedbi s 2008. godinom, u 2023. među najmlađima manje je onih koji se pozicioniraju krajnje desno. U 2008. takvo političko samopozicioniranje bilo je svojstveno za 14% osoba u dobi 15-28 godina, a u 2023 za 8,9%. 

Jesu li djevojke sve liberalnije, a mladići sve konzervativniji?

Iako ljestvica ideološkog pozicioniranja od 1 do 10 gdje 1 predstavlja (krajnje) lijevo, a 10 (krajnje) desno, nije idealna mjera (o tome ćemo nešto kasnije), ona je za sada standardni i uobičajeni način komparacije političko-ideološkog pozicioniranja hrvatskih građana kroz duži vremenski period. Naime, u svrhu ovakvih ad-hoc komparacija raspolažemo uglavnom vrijednostima izmjerenim ovom ljestvicom. Izuzev ESS ova ljestvica koristi se i u Europskom istraživanju vrijednosti kao i u istraživanjima Hrvatskih izbornih studija. Koristio ju je i politolog Bartul Vuksan-Ćusa kako bi testirao tezu o ideološko-političkoj divergenciji djevojaka i mladića (u dobi od 18 do 29 godina)  i to upravo analizirajući podatke jedanaest valova istraživanja Hrvatskih izbornih studija (razdoblje od 1990. do 2020. godine).

Rezultati njegovih analiza mogu se pronaći na portalu Anala Hrvatskog politološkog društva, u članku Jesu li djevojke sve liberalnije, a mladići sve konzervativniji?  Jedna od najvažnijih spoznaja do kojih je došao Vuksan-Ćusa svakako je ona o postojanju statistički značajne ali ne i supstancijalne razlike u ideološkom samopozicioniranju (Cohen d = 0,11). Naime, prosjek sampozicioniranja muškaraca  u navedenom periodu iznosi  5,63, a žena 5,40.

Međutim, kako se „nova rodna podjela“ prema medijima i istraživanjima na koja se pozivaju, u generaciji Z događa u zadnje vrijeme, ona bi se, ukoliko postoji, i u Hrvatskoj trebala manifestirati u nekoliko posljednjih godina. Prema Vuksan-Ćusi u Hrvatskoj je o takvom trendu teško govoriti. Autor navodi da je vidljivo kako su se u samo dvije vremenske točke (1992. i 2015.) mlade žene ideološki pozicionirale ljevije od muškaraca na statistički značajnoj razini. Stoga zaključuje da se „suprotno popularnom narativu, ne može govoriti o tome da se u nedavnom vremenu produbio rodni jaz između muškaraca i žena u njihovom ideološkom samopozicioniranju. Osim toga da se žene identificiraju ljevije u većini slučajeva (8/11 vremenskih točaka), teško je detektirati longitudinalne trendove u cijelom razdoblju“[1].

Europsko društveno istraživanje

Na slične zaključke navode i ishodi analiza koje se mogu poduzeti na podacima Europskog društvenog istraživanja (ESS) u kojem Hrvatska sudjeluje od 2008. godine. Od tada pa do danas u Hrvatskoj je provedeno 5 valova istraživanja – 2008., 2010., 2018., 2020. i 2023. Kao i istraživanje Hrvatskih izbornih studija tako i ovo istraživanje sugerira da se mlade žene (u dobi do 28 godina) ljevije politički pozicioniraju od muškaraca ukoliko se uzme u obzir ukupan period mjerenja, tj. ukoliko se u obzir uzme bruto uzorak svih pet valova (vidi redak „total“, t=2,5, p<0.05, u ovom istraživanju koristi se skala s jedanaest kategorija, u rasponu od 0 – lijevo, do 10 – desno).

Godina	Spol	Prosjek samopozicioniranja na političko-ideološkoj ljestvici  (0-10) građana RH u dobi do 28 godina
2008	Muškarci	5,22
	Žene	4,90
	Ukupno	5,04
2010	Muškarci	4,95
	Žene	4,75
	Ukupno	4,83
2018	Muškarci	5,00
	Žene	4,84
	Ukupno	4,90
2020	Muškarci	5,57
	Žene	5,12
	Ukupno	5,30
2023	Muškarci	5,21
	Žene	4,63
	Ukupno	4,89
Total	Muškarci	5,20
	Žene	4,86
	Ukupno	5,00

Drugo, za razliku od Hrvatskih izbornih studija u okviru kojih su statističke razlike između muškaraca i žena detektirane unutar dva vala, u slučaju ovog istraživanja one se ne pronalaze niti u jednom valu. Doduše 2023. godina je na samoj granici statističke značajnosti pa je moguće da doslovna interpretacija t statistika zbog slabije statističke snage testa zapravo podrazumijeva tzv.grešku tipa 2 u zaključivanju. Naime, u uzorcima standardnih veličina (cca 1000 sudionika) analize na subuzorcima, nalik ovima (dob do 28 godina) znatno umanjuju broj raspoloživih slučajeva što onda i otvara prostor za ovakvu pogrešku[2]. Treće, iz ovih podataka uočljivo je da na razini ukupnog uzorka (građani oba spola do 28 godina starosti) nema promjena u političkom pozicioniranju u 2024. u odnosu na 2008. godinu (vidi retke „ukupno“). U obje ove godine mladi su snažno usidreni na samoj sredini ljestvice, a to je posebice svojstveno mladićima. Dakle, prema ovim podacima ne može se apsolutno ništa konstatirati o „desnom skretanju“ mladih muškaraca, a što bi onda pretpostavljalo i vjerojatno njihovo intenzivnije pristajanje uz određene vrste „konzervativnih“ društvenih vrijednosti. Četvrto, pomak u samopozicioniranju može se evidentirati jedino u slučaju žena. Prosječne vrijednosti ukazuju da su u odnosu na 2008. u 2024. one smještene nešto ljevije. Njihovo prosječno političko pozicioniranje spustilo se s 4,9 na 4,6 (razlika je statistički značajna).

I to bi možda mogao biti dokaz koji bi išao u prilog konstatacija o jačanju vrijednosno-ideološke divergencije među mladim muškarcima i ženama kada se ne bi nametalo pitanje o karakteru ovog pomaka koji iznosi 0,3. Znači li on zaista supstancijalnu promjenu političko-ideološke pozicije, tj. predstavlja li značajnije skretanje žena u lijevo? Ili je on posljedica varijacija na određenim dijelovima korištene ljestvice? To pitanje je važno zbog spoznaja do kojih se dolazi ukoliko se promjeni analitička perspektiva, tj. ukoliko se napravi analiza koja u obzir uzima grupirane vrijednosti što je sasvim legitimno zbog same prirode ove ljestvice, tj. zbog činjenice da se sastoji od jedanaest kategorija koje su u suštini ordinalnog karaktera. Naime, ako se sudionici istraživanja grupiraju u tri temeljne političke kategorije: lijevo (vrijednosti 0-3), centar (vrijednosti 4-6) i desno (vrijednosti 7-10) tada podaci izgledaju još manje dinamično.

Grafikon: ESS, grupirane vrijednosti političko-ideološkog pozicioniranja, 2008., 2020. i 2023. godina.

Zapravo, moglo bi se čak i konstatirati kako ova perspektiva sugerira suprotan trend od onog na koje upućuje analiza aritmetičkih sredina – upućuje na mogućnost da se u navedenom periodu dogodilo skretanje muškaraca u lijevo (s 20% u 2008., na 25% u 2023.) te da je došlo do malog pada broja desno orijentiranih žena. Dakle, iz ove perspektive broj lijevo orijentiranih žena je isti u 2023. kao i u 2008. ali je nešto opao broj desno orijentiranih žena (sa 16% na 13%) te porastao broj žena koje su kategorizirane u politički centar (sa 62% na 64%).

Prema tome, uzimajući u obzir ovu perspektivu moglo bi se pretpostaviti da je pad prosječne vrijednosti žena za 0,3 (sa 4,9 na 4,6) vjerojatno posljedica sitnih pomaka na desnoj strani ljestvice, tj. da proizlazi iz određenog prometa s desno na centar što onda i povlači aritmetičku sredinu na malo niže vrijednosti.

Sve u svemu, kao ni analiza Vukan-Ćuse ni ova ad-hoc analiza ne ukazuju na supstancijalni pomak u političko-ideološkom pozicioniranju mladih muškaraca i žena tijekom zadnjih petnaest godina. Očito je da su mlade žene nešto sklonije lijevom pozicioniranju, no nije očito da jaz po tom pitanju u odnosu na mladiće jača tijekom vremena. Međutim, tu mogućnost ipak ne bi trebalo u potpunosti odbaciti.

Što mjeri ljestvica političko-ideološkog samopozicioniranja?

I tu dolazimo do problema samog mjerenja, u ovom slučaju, prvenstveno problema standardne ljestvice koja se koristi za klasično političko-ideološko samopozicioniranje, bilo da je riječ o inačici s deset (1-10) ili jedanaest kategorija (0-10).

Primarno se to odnosi na pitanje što zapravo ova ljestvica mjeri, tj. kako sudionici istraživanja podrazumijevaju pojam političkog pozicioniranja na ovom kontinuumu, koje interne kriterije koriste kada razmišljaju o pojmovima lijevo i desno, koja su im „definicijska sidra“ koja vezuju uz krajnje lijevu i krajnje desnu stranu, koji je glavni kriterij ili kombinacija kriterija temeljem kojih se smještaju na 6 umjesto na 4., ili na 7 umjesto na 3? Malo je vjerojatno da su to ekonomski stavovi jer kao što je poznato u Hrvatskoj oni ne predstavljaju značajan kriterij političkog opredjeljivanja. Moguće je da je za neke ispitanike to religioznost, no zanimljivo je da su mlađe žene u Hrvatskoj, iako su kontinuirano više lijevo pozicionirane, ujedno i religioznije od mladih muškaraca, i to u četiri od pet točaka mjerenja ESS[3]. Vjerojatno je za veliki broj sudionika ključan kriterij odnos prema prošlosti ili obiteljska povijest, za neke politički stavovi o nacionalnim pitanjima ili o pitanjima tzv. „suverenističke“ problematike i tsl. No, kao što postoje brojne dimenzije koja se u jednom širem smislu od ispitanika do ispitanika koriste u svrhu lijevo-desnog pozicioniranja i od kojih su neke slabije, a neke snažnije povezane s ishodima mjerenja na ovoj ljestvici, vjerojatno postoje i brojne sfere ideološkog razlikovanja koja ova ljestvica ne raspoznaje. Stoga vrijedi konstatacija koju navodi Vuksan-Ćusa kako je moguće da ona ne zahvaća sve nijanse i razlike u različitim ideološkim pitanjima. Možda se zaista mlađe žene po nekim sociokulturnim obilježjima zadnjih godina sve više razlikuju od mladih muškaraca, a što se ovom, standardnom ljestvicom političkog samoidentificiranja ne detektira.

Vrijednosti generacije Z na sociologija.hr

Kako je tema vrijednosnih promjena uvijek zahvalan predmet sociološkog proučavanja, zapravo jedna od nezaobilaznih tema u analizi društvenih promjena (sjetimo se vjerojatno najvećeg sociološkog bestselera Usamljene gomile Davida Riesmana ili radova Ronalda Ingleharta) te kako su vrijednosti i vrijednosne mijene posebice interesantne ukoliko su svojstvene najmlađim generacijama, sociologija.hr će se idućih mjeseci nešto intenzivnije baviti ovom temom – vrijednosnim orijentacijama hrvatske generacije Z. Uz podatke dostupne u bazi ESS, analizirati ćemo i njihove ekonomske stavove, odnos prema novcu, poslu, radu, njihove interese, političke stavove i iz nekih drugih baza podataka. Uspoređivat ćemo ih s ostalim generacijama, ali i s njihovim vršnjacima u drugim zemljama. Pokušat ćemo napraviti svojevrsno vrijednosno profiliranje najmlađih građana. Možda bi to mogao biti lakmus papir nekih od društvenih trendova s kojima će se naše društvo susretati u budućnosti.

[1] Kako zadnji val Hrvatskih izbornih studija proveden 2020. godine, Vuksan-Ćusa je dodatno provjerio razlike u ideološkoj identifikaciji mladih žena i muškaraca na temelju podataka dviju novijih anketa (ADMO, Jedro-Sustineo) iz 2022. godine. I prema rezultatima ovih anketa ne postoji statistički značajna razlika između političko-ideološkog pozicioniranja muškaraca i žena (F=0.56, p=0.45; F=1.12, p=0.29). 

[2] Pogreška se sastoji u prihvaćanju nulte hipoteze umjesto njenog odbacivanja. Drugim riječima razlike se proglašavaju statistički neznačajnim iako na razini populacije one postoje.

[3] Prosječne vrijednosti na ljestvici religioznosti (0-10) građana u dobi do 28 gdoina: 2008.: M-5,45 Ž-6,14, 2010: M-5,25 Ž – 6,25, 2010: M-5,35 Ž-5,12, 2020: M-4,65 Ž-5,82, 2023: M-4,90 Ž-5.08.