Nedvojbeno je da je s prvim srpnjem 2013. započela nova epoha u razvoju hrvatskog društva pa je stoga zanimljivo pratiti kakav je odnos građana prema političkoj i ekonomskoj uniji država kojoj smo tog dana pristupili. Posebice zbog brojnih ekonomskih, političkih i geopolitičkih izazova s kojima se unija tijekom zadnjih nekoliko godina suočava, a koji će, to je sigurno, znatno utjecati na brojne aspekte njene egzistencije u godinama koje nadolaze.
Rezultati Eurobarometra iz srpnja 2024 o izazovima i prioritetima Europske unije ukazuju da većina hrvatskih građana očito ne sumnja u njenu budućnost. Drugim riječima, Hrvati su trenutno među najoptimističnijim nacijama u pogledu budućnosti unije država kojoj pripadaju zadnjih desetak godina. Optimizam iskazuje nešto više od 2/3 hrvatskih građana (69%), što je za 11% više europskog prosjeka. Prema rezultatima ovog istraživanja od nas su optimističniji samo građani Litve, Portugala, Malte, Rumunjske i Danske. Zanimljiv je i poredak „pesimističnih“.
Jesu li građani optimistični u pogledu budućnosti Europske unije?
U odnosu na prosjek EU razlikujemo se po percepciji izazova s kojima se ona suočava. U većem broju smatramo da su rat u Ukrajini i nezakonite migracije glavni izazovi za uniju, a u manjem broju da su to pitanja zaštite okoliša i klimatske promjene. Bliže prosjeku unije smo po procjeni životnih troškova i terorističkih prijetnji kao glavnih izazova.
Glavni izazovi s kojima se EU trenutačno suočava?
