Tko ga je osmislio, kako i gdje je nastao logo Hrvatskog sociološkog društva?
Mislim da je to bilo 1996. ili 1997. godine. Sigurno je bilo u jedno poslijepodne u Mesničkoj ulici, u zajedničkim prostorijama agencije za istraživanje tržišta i javnog mnijenja Studio Weber i antikvarijata Jesenski i Turk. Mala, neugledna, gornjogradska dvorišna prostorija ispunjena knjigama, s tri računala, pisačem i telefaxom. Uz nas, nekoliko sociologa i jednu sociologinju na pragu tridesetih koji smo u tom poslijeratnom vremenu pokušavali pronaći neki načini tržišne komercijalizacije stečenog akademskog znanja i „sociološke imaginacije“, tj. očajnički smo pokušavali zaraditi nekoliko stotina njemačkih maraka mjesečno, tu je zasigurno bila jedna, a možda i dvije ili tri nama važne osobe.
Ne sjećam se sa sigurnošću, ali čini mi se da je u društvu bio i prijatelj Pjer Bilić, erudit i antikvar kao i cijenjeni profesor Slaven Letica s kojim smo tada surađivali. Za početke naše profesionalne karijere profesor Letica je bio važna osoba. Ne mogu sa sigurnošću tvrditi je li je on nazočio nastanku loga Hrvatskog sociološkog društva, ali držim to vrlo vjerojatnim jer u naš gornjogradski ured znao dolaziti s gospodinom Markom Grčićem.
Upravo je taj pjesnik, esejist, prevoditelj, publicist, redaktor, intelektualac one vrste koju danas teško možemo susresti, osmislio logo Hrvatskog sociološkog društva.
Naime, tih godina predsjednik društva, ako se ne varam, postao je profesor Vjekoslav Afrić koji je ambiciozno preuzeo tu funkciju. Između ostalog, zajedno sa Jesenskim i Turkom pokrenuta je Biblioteka revije za sociologiju (današnja Sociološka biblioteka). U to vrijeme Reviju za sociologiju uređivao je profesor Aleksandar Štulhofer koji je nekoliko godina ranije sa sveučilišta u Bloomingotnu, na kojem je boravio u okviru Fulbrightove stipendije, u domovinu doslovno vratio jednog, nama tada nepoznatog, utemeljitelja hrvatske sociologije – Dinka Tomašića. Normalno, što prvo objaviti nego u socijalizmu prešućenog utemeljitelja hrvatske sociologije i njegova krucijalna djela. Prvo, Društveni razvitak Hrvata, a zatim i Politički razvitak Hrvata. Kako je Jesenski imao svoj logo, a HSD nije (ili zbog nekog razloga stari nije bio adekvatan), a nešto je na knjigu trebalo staviti, o tome je na kavi u Micaffe (danas ovaj kafić koji se nalazio u Bogovićevoj ulici više ne postoji) Goran Batina poveo priču u društvu osoba s početka ovog teksta. Nakon popijene kave, ili neki drugi dan, priča se nastavila i u Mesničkoj ulici. Sjećam se da je g. Grčić uzeo papir, sjeo za stol koji je dijelio „istraživački dio“ od antikvarnog i grafitnom olovkom u nekoliko poteza nacrtao logo koji i danas koristi HSD.
