Za vrijeme mog odrastanja, 80-tih godina, nasilje je bilo puno raširenije. Bilo je gotovo sveprisutno. To u velikoj mjeri potvrđuje i broj najtežih kaznenih djela. Primjerice, ukoliko su podaci kojima raspolažem točni, 1987., u godini u kojoj je već debelo u tijeku vesela apokalipsa samoupravnog socijalizma u Hrvatskoj je počinjeno čak 120 ubojstava(!!!), a 1990 – 136.
Između 1996. i 2001. broj ubojstava pao je sa 133 na 87 godišnje, a nakon toga se i dalje nastavio snažno smanjivati: 2017: 46, 2018: 22, 2019: 30, 2020: 36, 2021: 30
Dakle, u odnosu na 1987., zadnjih godina je cca. 4 puta manje ubojstava!!!
Također, prema podacima MUP-a, kontinuirano se smanjuje broj evidentiranih kaznenih djela, a Hrvatska je jedna od najsigurnijih država Europske unije! Prema rezultatima istraživanja EU-SILC 2016, udio osoba koje su izjavile da se suočavaju s problemom kriminala, nasilja ili vandalizma u svojoj okolini u Hrvatskoj je iznosio tek 3 % (prosjek EU: 13 %).
Na ove trendove zasigurno su utjecale i demografske promjene (manje mladih muškaraca), ali one ne mogu nikako biti glavni razlog ovako velikih i snažnih pomaka prema manje nasilnom društvu!
I stupanj društvene tolerancije danas je veći nego prije. Krucijalni dokaz ove tvrdnje su podaci o socijalnoj distanci prikupljeni Europskim istraživanjem društvenih vrijednosti (uz ESS, EVS je sociološko istraživanje najvišeg ranga metodološke rigoroznosti, a shodno tome i pouzdanosti i valjanosti rezultata).
Socijalna distanca prema kriteriju „ne bi ih želio imati za susjede“ u Hrvatskoj je još uvijek visoka, tj. na identičnoj je razini kao i 1999. godine u slučaju narkomana (70% u 2018. godini) i alkoholičara (60%), dok je u slučaju svih drugih društvenih kategorija opala; najviše u slučaju Roma (-16%), homoseksualaca (-14%) i Muslimana (-11%) (Baloban, Črpić, Ježovita 2019. Vrednote u Hrvatskoj od 1999. do 2018.)
Socijalna distanca („Ne bi ih želio imati za susjede“)
Ivan Burić
Izv. prof. dr. sc. Ivan Burić rođen je 1968. godine u Dubrovniku. Studirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na kojem je stekao i titulu doktora znanosti. Od 1994. do 2014. radio je na poslovima istraživanja javnog mnijenja, medija i tržišta, najduže na poziciji direktora istraživanja u agenciji Ipsos. U tom periodu vodio je više stotina istraživačkih projekata za potrebe domaćih i međunarodnih institucija, organizacija i poslovnih subjekata. Od 2005. do 2014. kao vanjski predavač predavao je na Sveučilištu Vern. Od 2014. godine stalno je zaposlen na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Autor je triju knjiga i dobitnik nagrade Zaklade Hanžeković za 2016. godinu.