Hrvatsko društvo u zadnjih dvadesetak godina drastično se mijenja. Te promjene ne zaobilaze i način našeg samopoimanja, primjerice način doživljavanja nacionalnog identiteta.
U Europskom istraživanju vrijednosti u Hrvatskoj je u dva vala (2007/2010 i 2017/2020) postavljeno pitanje o tome što je po mišljenju ispitanika važno kako bi se bilo “pravi Hrvat“.
Čestice koje se ispitanicima ponuđene indiciraju dva koncepta nacionalnog identiteta. Jezik, preci i rođenje kao čimbenici njegovog utemeljenja sugeriraju koncept nacionalnog identiteta kao primarno etničke zasade. S druge strane „poštivanje institucija i zakona“ indicira koncept odgovornog građanstva kao utemeljiteljskog principa nacionalnog identiteta.
Kao što je iz grafikona uočljivo, broj građana koji smatraju da su za „biti pravi Hrvat“ važni preci i rođenje u Hrvatskoj, u zadnjih deset godina je opao. Vjerojatna je i određena tendencija pada važnosti „jezika“, dok je očito broj onih koji smatraju da je „za biti pravi Hrvat“ važno poštovati zakone i institucije stabilan ili u malom porastu.
Ovi podaci indiciraju vjerojatni trend u promjeni dominantnog obličja hrvatskog nacionalizma. Upućuju da se on vjerojatno transformira ka modelu kojeg Michel Billig naziva „banalni nacionalizam“, tj. da poprima formu nacionalizma koji je svojstven suvremenim konsolidiranim nacijama. To je manje „vruć“, manje emocionalno ekspresivan nacionalizam, nacionalizam zastava „koje miruju“, manje zapaljiv ali sveprisutan nacionalizam. Izgleda da idemo u tom pravcu.
Što je važno za biti “pravi Hrvat”? (% vrlo važno + važno)
Ivan Burić
Izv. prof. dr. sc. Ivan Burić rođen je 1968. godine u Dubrovniku. Studirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na kojem je stekao i titulu doktora znanosti. Od 1994. do 2014. radio je na poslovima istraživanja javnog mnijenja, medija i tržišta, najduže na poziciji direktora istraživanja u agenciji Ipsos. U tom periodu vodio je više stotina istraživačkih projekata za potrebe domaćih i međunarodnih institucija, organizacija i poslovnih subjekata. Od 2005. do 2014. kao vanjski predavač predavao je na Sveučilištu Vern. Od 2014. godine stalno je zaposlen na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Autor je triju knjiga i dobitnik nagrade Zaklade Hanžeković za 2016. godinu.