Hoće li imigracija postati goruća politička tema u Hrvatskoj?
Na nedavnim izborima za Bundestag u Njemačkoj, AfD, stranka koja svoj program temelji na anti-imigrantskim pozicijama, osvojila je dosad najviše glasova u svojoj povijesti i time postala druga najpopularnija stranka u državi. Ovaj događaj nipošto nije nov razvoj već ga treba shvatiti kao novi vrh krivulje uspjeha anti-imigracijskih pozicija u europskoj politici. Iako kao ni…
Siniša Malešević: nacionalizam je dominantna operativna ideologija modernosti; može biti destruktivna ali može funkcionirati i kao progresivna sila protiv statusa quo
INTERVJU: prof. SINIŠA MALEŠEVIĆ U drugom dijelu intervjua razgovaramo o fenomenu nacionalizma kao ideologije, modela političke prakse i oblika moderne subjektivnosti koji nastaje kroz procese organizacijskog, ideološkog i mikro-interakcijskog utemeljenja.Profesor Malešević objašnjava zašto je nacionalizam u zadnjih 250 godina postao značajna društvena sila, kako oblikuje način na koji većina ljudi…
Siniša Malešević: Ljudi po prirodi nisu nasilni, ali s geopolitičkim promjenama raste vjerojatnost međudržavnih ratova i povratka masovnih vojski
INTERVJU: prof. SINIŠA MALEŠEVIĆ U prvom dijelu intervjua razgovaramo o ratovima, sadašnjim i prošlim. Razgovaramo o društvenoj genezi ratova i ključnim društvenim procesima koji ih potiču. Profesor Malešević objašnjava zašto organizirano nasilje ne opada tijekom povijesti te zašto, unatoč tome što ljudska bića nisu inherentno nasilna, svijet u posljednja tri…
Tko je dosegnuo zvjezdane vrhunce sociologije: Weber ili Durkheim, možda Bauman ili Goffman?
Jedan od najpoznatijih popularizatora prirodnih znanosti Neil deGrasse Tyson na pitanje tko je najznačajniji fizičar svih vremena, rezolutno je odgovorio: Isaac Newton! Ima li smisla postaviti ovakvo pitanje i za sociologa? Imamo li mi svoga Newtona? I dok je odgovor na prvo pitanje prema mojem mišljenju nedvojbeno afirmativan, u slučaju…
Po broju tehnooptimista Hrvatska je pri dnu ljestvice EU zemalja
Ludizam je vjerojatno najpoznatiji povijesni primjer otpora uvođenju novih tehnologija u proizvodne procese. Od tada pa do danas brojne tehnološke inovacije kontinuirano i intenzivno su mijenjale sva područja društvenog života – od načina na koji radimo do načina na koji se obrazujemo, komuniciramo, zabavljamo i obavljamo svakodnevne aktivnosti. Iako su…
Koliko je u Hrvatskoj raširen potrošački etnocentrizam?
Kao teorijski koncept, potrošački etnocentrizam već je duže vrijeme poznat u marketingu. Koristi se kako bi se objasnila pristranosti potrošača prema lokalno proizvedenim dobrima; domaćim proizvodima i uslugama. Pozitivni stavovi američkih potrošača prema domaćim markama automobila kao i lojalnost japanskih potrošača japanskim proizvodima među najpoznatijim su primjerima ove vrste etnocentrizma.…
Postjugoslavenska razmimoilaženja
Jugoslavija je nastala kao državni okvir koji je u jednom specifičnom povijesnom trenutku predstavljao kompromis za ostvarenje tada glavnih nacionalnih interesa Hrvata, Slovenaca i Srba. Stoga je država koja je nastala 1. prosinca 1918. godine u svom imenu sadržavala nazive upravo ova tri naroda. Oni su ključni kolektivni akteri njenog…
Većina stranih radnika zadovoljna je životom u Hrvatskoj
Zadnjih nekoliko godina Hrvatska se iz dominantno iseljeničke, sve više transformira u useljeničku zemlju o čemu smo na sociologija.hr već pisali u člancima Promišljanja o hrvatskoj imigracijskoj politici: bolje spriječiti nego liječiti, Počinje li povratak iseljenika i može li Hrvatskoj donijeti trajan gospodarski rast? Jedno od obilježja tog procesa je…
Sociološke skice: od digitalizacije društva ka digitalnoj solidarnosti
U vremenu intenzivne proizvodnje slika i drugih sadržaja,sjetim se priče iz Goldingovih Nasljednika, gdje likovi preko cijelih stranica pokušavaju komunicirati o svijetu oko njih bez jezika. No, osim prikaza napora koji je nekad bio potreban kako bi se sporazumijevalo, to je primarno priča o dolasku novih ljudi u svijet, njihovim…
Zbog čega mladi razmišljaju o iseljavanju? Zbog boljih ekonomskih mogućnosti ili zbog korupcije?
Odlazak ljudi iz Hrvatske u posljednjih desetak godina apostrofira se kao jedan od važnijih društveno-političkih problema. Raspravu su intenzivirali statistički pokazatelji – popis stanovništva koji je pokazao gubitak od oko 400 000 stanovnika između 2011. i 2021. godine, kao i migracijske statistike koje pokazuju negativan saldo sve do zadnje dvije…