Koliko je u Hrvatskoj raširen potrošački etnocentrizam?
Kao teorijski koncept, potrošački etnocentrizam već je duže vrijeme poznat u marketingu. Koristi se kako bi se objasnila pristranosti potrošača prema lokalno proizvedenim dobrima; domaćim proizvodima i uslugama. Pozitivni stavovi američkih potrošača prema domaćim markama automobila kao i lojalnost japanskih potrošača japanskim proizvodima među najpoznatijim su primjerima ove vrste etnocentrizma. U empirijskim istraživanjima obično se…
Postjugoslavenska razmimoilaženja
Jugoslavija je nastala kao državni okvir koji je u jednom specifičnom povijesnom trenutku predstavljao kompromis za ostvarenje tada glavnih nacionalnih interesa Hrvata, Slovenaca i Srba. Stoga je država koja je nastala 1. prosinca 1918. godine u svom imenu sadržavala nazive upravo ova tri naroda. Oni su ključni kolektivni akteri njenog…
Većina stranih radnika zadovoljna je životom u Hrvatskoj
Zadnjih nekoliko godina Hrvatska se iz dominantno iseljeničke, sve više transformira u useljeničku zemlju o čemu smo na sociologija.hr već pisali u člancima Promišljanja o hrvatskoj imigracijskoj politici: bolje spriječiti nego liječiti, Počinje li povratak iseljenika i može li Hrvatskoj donijeti trajan gospodarski rast? Jedno od obilježja tog procesa je…
Sociološke skice: od digitalizacije društva ka digitalnoj solidarnosti
U vremenu intenzivne proizvodnje slika i drugih sadržaja,sjetim se priče iz Goldingovih Nasljednika, gdje likovi preko cijelih stranica pokušavaju komunicirati o svijetu oko njih bez jezika. No, osim prikaza napora koji je nekad bio potreban kako bi se sporazumijevalo, to je primarno priča o dolasku novih ljudi u svijet, njihovim…
Zbog čega mladi razmišljaju o iseljavanju? Zbog boljih ekonomskih mogućnosti ili zbog korupcije?
Odlazak ljudi iz Hrvatske u posljednjih desetak godina apostrofira se kao jedan od važnijih društveno-političkih problema. Raspravu su intenzivirali statistički pokazatelji – popis stanovništva koji je pokazao gubitak od oko 400 000 stanovnika između 2011. i 2021. godine, kao i migracijske statistike koje pokazuju negativan saldo sve do zadnje dvije…
SocMeet-up: most između sociologije i tržišta rada
U organizaciji Odsjeka za sociologiju Fakulteta hrvatskih studija i Udruge studenata sociologije Anomija, na Fakultetu hrvatskih studija u utorak, 7. siječnja održan je “3. SocMeet-up: Naši alumni u HR-u”, posvećen ulozi sociologa u upravljanju ljudskim potencijalima (HR). SocMeet-up je pokrenut u listopadu 2024. godine kao prvo događanje takve vrste u Hrvatskoj,…
Josip Pandžić: Ikona jedne ideologije. Život i djelo Rudija Supeka (Školska knjiga, 2024.)
Hrvatsko društvo u dvadesetom stoljeću nije obilježeno samo promjenama političko-ekonomskih i državnih ustroja već i izrazitim ideološkim diskontinuitetima. Jedno od područja na kojima su oni ostavili snažnu rezonancu su društvene znanosti. Stoga je za hrvatsku sociologiju knjiga Ikona jedne ideologije. Život i djelo Rudija Supeka, dr. sc. Josipa Pandžića s…
Hrvatska je po sigurnosti i miroljubivosti u samom svjetskom vrhu
Prema novom izvješću Global Peace Index (GPI) koji rangira zemlje prema njihovoj sigurnosti i „miroljubivosti“ na temelju 23 kvantitativna i kvalitativna indikatora koji pokrivaju tri dimenzije (domeći i međunarodni konflikti, društvena sigurnost, stupanj militarizacije društva), Hrvatska se nalazi u samom svjetskom vrhu: na 15 mjestu od 163 analizirane zemlje. Od…
Hrvati su još uvijek među najreligioznijim narodima u Europi
Iako prema novijim istraživanjima intenzitet crkvene religioznosti i važnost religije u životu pojedinaca u Hrvatskoj opada, vjera u Boga za značajan broj građana još uvijek je važna egzistencijalna odrednica. Hrvati još uvijek većinski vjeruju u Boga, a hrvatska mladež jedna je od najreligioznijih u Europi. Na ove konstatacije upućuju rezultati…
Dolazi li kraj empirijskih istraživanja u društvenim znanostima?
Budući da je kraj znanosti već odavno najavljen, vrijeme je zapitati se dolazi li i kraj empirijskih istraživanja u društvenim znanostima. Iako ovo pitanje u svjetlu sve većeg broja akademskih i primijenjenih empirijskih društvenih istraživanja može djelovati paradoksalno, smatramo ga važnim postaviti. Naime, naglašavajući „kraj“ ne mislimo na brojnost istraživanja,…